Vatican: Papatiso e faia "i le igoa o le nuu" e le aoga

O le ofisa o aʻoaʻoga a le Vatican na tuuina mai se faamalamalamaga i le faamanatuga o le papatisoga i le Aso Tofi, fai mai o suiga i le metotia e faamamafa ai le auai o le nuu e le faatagaina.

Na taliina e le Faapotopotoga o le Mataupu Faavae o le Faatuatua le fesili pe talafeagai le faapaiaina o le faamanatuga o le papatisoga i le faapea atu: "Matou te papatiso ia te oe i le suafa o le Tama ma le Alo ma le Agaga Paia."

O le faiga o le papatisoga, fai mai le Ekalesia Katoliko, "Ou te papatiso ia te oe i le suafa o le Tama ma le Alo ma le Agaga Paia".

O le CDF na faia le faʻaiuga i le aso 6 o Aukuso, o papatisoga uma e faʻatinoina ma le metotia "ia tatou papatiso" e le aoga ma o i latou uma na faʻamanatuina ai le faʻamanatuga ma lenei metotia e tatau ona papatisoina i se tulaga atoatoa, o lona uiga e tatau ona iloiloina le tagata. pei o le le mauaina o le faʻamanatuga.

Na taʻua e le Vatican, o le taliina o fesili e uiga i le aoga o le papatisoga, ina ua maeʻa talu ai nei le faamanatuina o le sakalameta o le papatisoga, na faʻaaogaina ai upu "I le igoa o le tama ma le tina, tama ma le atua fafine, matua o matua, tagata o le aiga, uo. , i le igoa o le nuu matou te papatiso ai ia te oe i le suafa o le Tama ma le Alo ma le Agaga Paia ”.

O le tali na faamaonia e Pope Francis ma saini e le taitai o le CDF Cardinal Luis Ladaria ma le failautusi o Archb Bishop Giacomo Morandi.

O se aʻoaʻoga faʻapitoa o le CDF o Aukuso 6 fai mai "faatasi ai ma ni mafuaaga le mautinoa o leoleo, o lea ua toe aliali mai ai le faʻaosoosoga anamua e suia le metotia na tuʻuina mai e Tradition ma isi tusitusiga ua manatu ua sili ona talafeagai".

I le taʻua ai o le Sacrosanctum Concilium o le Fono Lona Lua a le Vatikana, na manino ai le faamatalaga e faapea "e leai se tasi, tusa lava pe o ia o se patele, e mafai ona faaopoopo, aveʻese pe suia se mea i le liturgy e lana lava pule". "

O le mafuaʻaga o lenei, pei ona faʻamatala mai e le CDF, a fai e le faifeʻau le sauniga o le faʻamanatuga o le papatisoga, "o Keriso lava na te papatiso".

O faʻamanatuga na faʻatuina e Iesu Keriso ma "ua faʻatuina i le Ekalesia e faʻasaoina e ia," o le tala lea a le aulotu.

"Pe a ia faʻamanatuina se faʻamanatuga", na ia faʻaauau pea, "o le Ekalesia moni galue o le Tino e galue le mavavaeʻeseina mai lona Ulu, talu ai o Keriso le Ulu e galue i le ecclesial Tino faia e ia i le paschal mea lilo".

"O le mea lea e malamalama lelei ai, i le tele o seneturi, sa leoleoina e le Ekalesia foliga o le faʻamanatuina o Sakalameta, ae maise i na elemeni o loʻo molimauina ai le Mau ma e faʻatagaina ai le faʻagaioiga a Keriso e faʻailoa ma le manino atoatoa i gaioiga masani a le Ekalesia" faʻamalamalamaina e le Vatican. .

E tusa ai ma le CDF, o le "fesuiaiga fuafuaina o le sauniga faʻamanatuga" e faʻaaoga ai le "matou" ae le o le "I" na foliga mai na faia "e faʻailoa ai le auai o le aiga ma e o loʻo auai ma ia aloese mai le manatu o le faʻatupuina o le paʻia mana i le patele e afaina ai matua ma le afioaga “.

I se vaefaamatalaga, o le tusi mai le CDF faamatala o le mea moni o le sauniga o le papatisoga o tamaiti o le Ekalesia ua uma ona aofia ai gaioiga gaioiga mo matua, atua matutua ma le atoa nuu i le fiafia.

E tusa ai ma aiaiga o le Sacrosanctum Concilium, "o tagata uma, minisita poʻo tagata le mautonu, e i ai lona tofi e faʻatinoina, e tatau ona faia uma, ae naʻo na, vaega o lona tofi e ala i le natura o le sauniga ma le faʻavae o le litoria.

O le minisita o le faʻamanatuga o le papatisoga, tusa lava pe o se patele poʻo se tagata masani, o le "faʻailoga o le tasi na te faʻaputuputuina, ma i le taimi lava e tasi o le nofoaga o faʻatasiga o sauniga lotu uma ma le Ekalesia atoa". Fai mai a ia.

"I se isi faaupuga, o le minisita o le vaaia vaaia o le Faʻamanatuga e le noatia i le le faʻatulafonoina gaioiga a tagata taʻitoʻatasi poʻo afioʻaga ma e ona le Ekalesia aoao".